Za pravoslavne vernike, koji poštuju Julijanski kalendar danas je Veliki petak, kada se obeležava stradanje Isusa Hrista, njegovo raspeće na časni krst i njegova smrt za spasenje sveta.
U Levču i Temniću se kaže: „Vaskrs je do podne crven, a od podne zelen“ i „Do podne u jaja, a od podne u koprive“, jer Vaskrs je padao u dane kada su sela bila u najvećoj proletnjoj oskudici, nakon zime, a pre nego je nova letina stigla, te se nije imalo dovoljno hleba za ishranu.
Veliki petak i Vaskrs ove godine Crkva i vernici neće obeležiti u skladu sa tradicijom, već u skladu s merama i preporukama o sprečavanju širenja zaraze korona virusa.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi s Blagovestima. Od velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Pravoslavni hrišćani u nedelju obeležavaju Vaskrs. Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Njime se obeležava događaj koji je sama suština Hrišćanstva. Ustanovljen je u spomen na vaskrsenje Isusa Hrista, o čemu svedoče Jevanđelja.
Vaskrs uvek pada u prvu nedelju posle punog meseca iza prolećne ravnodnevnice i zato se ne praznuje istog datuma. Može pasti od 22. marta do 25. aprila prema julijanskom (od 4. aprila do 8. maja prema gregorijanskom kalendaru). Prethodi mu Veliki post od sedam sedmica. Kod Srba, uobičajeno je da se ovaj praznik čestita sa „Hristos vaskrse“ a odgovara se sa „Vaistinu vaskrse“.