U velikom intevjuu za levačke medije, profesor Ljubiša Stevanović, direktor Poljoprivredno-veterinarske škole, govori o novitetima u školi, novim realizovanim projektima, o učeničkoj zadruzi, proizvodnji lekovitog bilja i svim drugim aktivnostima koji očekuju školu u narednom periodu.
Protekle nedelje je sprovedena akcija dobrovoljnog davanja krvi, koju organizuje Crveni krst Rekovca i Zavod za transfuziju!
-Škola i Crveni krst Rekovca tradicionalno organizuju akciju davanja krvi poslednjih petnaest godina. Ovu akciju organizujemo dva puta godišnje. Uvek je veliki odziv građana i učenika škole, što nas u vreme pandemije koronavirusa posebno raduje.
U školi je nedavno formirana zadruga „Plodovi Levča“, gde su uključeni i profesori i učenici.
-Pre mesec i po dana formirali smo učeničku zadrugu i to na zahtev naših učenika poljoprivrednog smera. Škola je to prihvatila, brzo smo sve obavili oko dokumentacije, kako bismo konkurisali kod Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja za sredstva u okviru konkursa za učeničke zadruge. Bili smo u grupi jedanaest učeničkih zadruga u Srbiji koji su dobili sredstva. Mi smo kao škola konkurisali za sušaru za voće i povrće.
-Učenici su imali i inicijativu, naročito Stefana Đorđevića iz Velike Kruševice. Glavna inicijativa je bila da se formira zasad lekovitog bilja. Sa direktorom instituta za lekovito bilje sam nedavno razgovarao i on će uskoro biti naš gost u Levču. Sa njegovom posetom krećemo i sa prvim zasadima lekovitog bilja. Ove godine će to biti pilot projekat da bude sa zasadom 15-20 ari. Sadiće se kamilica i nana kao najosnovnije dok se ne uđe u procesnu proizvodnju.
Tokom nedavne posete Branka Ružića, ministra prosvete i prvog potpredsednika Vlade Srbije, školi su obećana sredstva…
-Mi smo konkurisali i dobili sredstva u iznosu od 358.000 dinara. Elektronska sušara košta 311.000 dinara a ostala sredstva ćemo upotrebiti za izgradnju prostorija gde će sušara da bude. Naša ideja je da napravimo veći prostor, što ćemo mi iz sopstvenih sredstva da uložimo kako bismo imali savremeni magacin za bilje. Magacin će biti potreban i za naš novi projekat pšenice belije koju ćemo zasaditi na dva hektara. Pšenica će se prodavati već sledeće godine u okviru učeničke zadruge.
Otkud to da se ime zadruge zove „Plodovi Levča“?
-Inicijativa za taj naziv je potekla od našeg predsednika školskog odbora Jelene Anđelić i učenika naše škole. Skoro pedeset posto učenika su članovi zadruge, a uskoro će se uključiti i ostali učenici. Direktor učeničke zadruge prof. Sima Simić kao i drugi profesori, aktivno učestvuju u proizodnji pekmeza, kompota od šljiva, rakije, vina i ostalih proizvoda u okviru jednosmenskog rada. Aktivnosti su raznovrsne, pa je pred učenicima i profesorima još dosta izazova.
Školu je nedavno posetio i Danijel Kontreras ipred mađarske organizacije i cilj njegove podrške bio je podrška stručnom obrazovanju u poljoprivredi. Šta to konkretno znači kada je u pitanju škola u Rekovcu?
–Radi se o programu podrške gde bi učenici i profesori naše škole bili na razmeni i u poseti Mađarskoj dve do tri nedelje. Suština je razmena iskustava sa poljoprivrednim školama u Evropskoj uniji, kako bi dobili nova stručna znanja. Povratni proces je da njihovi učenici dođu kod nas i vide našu ekonomiju i da obiđu naše vinarije i privrednike. Vrednost projekta je od 30-50 hiljada evra. Projekat bi se realizovao u toku sledeće godine.
Jesen je, pa širom Levča mirišu kazani u kojima se peče najbolja rakija. Tako je i na školskoj ekonomiji u Rekovcu.
–Tačno tako, učenici i profesori su ispekli prve litre rakije. Pekla se rakija šljivovica i dobilo se preko 150 litara prepečenice. Imamo i još 50-100 rakije komovice. Učenici lepo rade sa stručnim nadzorom profesora Sime Simića. Imamo školsku rakiju sa kojom uvek dočekamo naše goste. Ove godine smo iz našeg malog vinograda ostavili oko 300 litara vina. Imamo čime da se pohvalimo i da pokažemo. Nadamo se uskoro još jednoj poseti ministra kako bismo pokazali šta smo uradili. Moram da kažem da smo pre nedelju dana dobio još 1.830.000 dinara za menjanje stolarije na starom delu škole i sve će da bude završeno do 1. decembra. Sa ponosom ćemo da kažem da je u školu oko 10 miliona dinara uložilo Ministarstvo prosvete, ne računajući sredstva od EU od oko 200.000 evra koja smo već dobili u mašinama i uređajima.
-Nedavno su se i nazimice oprasile pa smo počeli sa prodajom visokokvalitetnih prasadi jokšir i landras. Prodajemo malu prasad, kako bismo obnovili genetiku svinja u Levču. Ovom prilikom pozivam Levčane i pre svega domaćine da nam se obrate kako bismo im prodali prasad. Cena prasadi od 20-35 kilograma biće od 7 do 8 hiljada dinara i prodavaćemo po komadu.
Aktuelna je tema oko istraživanja litijuma u Levču. Kakvo je Vaše mišljenje po tom pitanju. Koliko bi eventualno otvaranje rudnika litijuma uticalo na kvalitet poljoprivrednih proizvoda.
–Naš je Levač mali. Ono što imamo je zdrava hrana, zdrav vazduh i zdrava priroda. Bilo koji rudnik a pogotovo rudnik litijuma bilo bi pogubno za ceo Levač. Dolaskom tog rudnika neće biti ništa dobro za nas u Levču. Neće biti dobrih vinograda, neće više biti dobrih pašnjaka, pčelinjaka… bićemo crna tačka na karti Srbije. Više niko neće da kupi naše poljoprivredne proizvode. To je jedna velika opasnost po nas. Moramo svi da budemo svesni posledica tog rudnika… Pojedinci ne bi trebalo prodaju svoje posede i parcele za rudarska istraživanja. Lično sam protiv tog istraživanja, a naša šansa je u razvoju turizma, zdravoj hrani, vinogradima, medu… nemamo šta dobro da očekujemo od rudnika litijuma.
Šta je još aktuelno u Vašoj školi?
-Nedavno sam bio u ministarstvu poljoprivrede i to na sastanku stručne službe i poljoprivrednih škola. Nama su najbliže poljoprvredne škole u Svilajncu i Topoli, iz pomoravskog i šumadijskog okruga. Uskoro ćemo organizovati razna predavanja iz teme proizvodnje jabuka, vinogradarstva i posebno predavanje će biti o šljivi. Edukovaćemo naše poljoprivrednike u Levču kako bi usvoji nova savremena znanja iz poljoprivredne proizvodnje. Radujemo što naši učenici pokreću male zasade i kreću sa proizvodnjom. Drugi aspekt je razmena iskustava. Zadovoljstvo mi je da kažem da smo jedna od retkih škola gde učenici koji rade po IOP-u imaju svoje asistente u nastavi, a sve je realizovano projektom uz posredstvo opštine. U savremenom srpskom obrazovanju smo u samom vrhu. Došli smo i mi u situaciju da i drugi vide primer dobre prakse od naše škole.
Svojim radom ste dokazali svoj entuzijazam i posvećenost radu srednje škole. Škola je procvetala, stalno se nešto dešava i usavršava… Zainteresovanost učenika je velika… Kako planirate narednu promociju škole i koji su Vam budući planovi?
-Mi već razmišljamo o upisu u sledeću godinu. Već sada planiramo našu promociju koja će krenuti od nove godine. Ponudićemo deci najverovatnije još jedan smer, a to je pekar. Da bi za naredne dve godine imali jednu javnu kuhinju od tih učenika. Drago mi je bilo kad su naši učenici tokom nedavnog Krosa Rts-a napravili za sve učesnike jela i tortu i sa ponosom sam pričao da su to naši učenici pravili. Zašto da Rekovac nema jedan restoran gde bi svi kupovali gotova jela, gde bi jela bila dostupna za sve građane i da svi lepo ručamo. To je naša ideja. Do tada ćemo imati i tri odeljenja kuvara i savremenu kuhinju i kabinet kuvarstva. Obnovićemo kuhinju sa novom opremom.
Intervju je rađen u saradnji Radija Levač i Levačkih novina