Istina o turizmu u Levču!

DSC_0085-678x381Levač kao najpitomiji deo centralne Srbiji pravi je turistički potencijal. Priroda je bila darovita te je ovaj kraj smestila između Juhora i Gledićkih planina. Sela su bajkovita, posebno ona brdsko-planinskog tipa, i mogu pružiti turističku ponudu.

Najveći reprezent turizma u Levču je mesto Kalenićki Prnjavor. Svake godine se u ovom selu održava već tradicionalni sabor narodnoh stvaralaštva „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“. Sigurno, ovo je jedini i najveći brend levačkog kraja. Biser Levča. Jedini problem je što je sabor iz godine u godinu sve slabiji, a i posetioca je sve manje. Neki kažu da se sve pretvorilo u zbrku i da je sabor poprimio karakter seoskog vašara gde je centralno mesto okupljanja – šator.

Turistička organizacija opštine Rekovac nema svoj sajt, pa smo podatke o njenoj delatnosti pronašli na sajtu koji je partner u razvoju Levča „LAG“. Uz naveden delokrug aktivnosti, u kojem prednjače „crtice“ iz saborovanja u Kaleniću, navedeno je da TO Rekovac svoje značajne aktivnosti realizuje u oblasti seoskog turizma na podršci domaćinima u pripremi njihovih objekata za prijem i smeštaj turista. Akcenat se stavlja i na razvoj verskog, lovnog i manifestacionog turizma. Svake godine u oktobru mesecu se organizuje Festival zdrave hrane. Ukusne đakonije pripremaju roditelji, učitelji i deca OŠ „Dušan Popović“ iz Belušića.

Na teritoriji Levča se nalaze brojni manastiri srednjevekovnih zdanja. Najpoznatiji su Raletinac, Preradovac, Kalenić… Verski turizam je razvijen na nivou poseta putnika namernika. Nema izdvojenih manifestacija vezanih za pojedine manasitire. Pre nekoliko godina je bio pokušaj sa organizovanjem Dana kneginje Milice u Županjevcu, ali nije ostao kontinuitet saborovanja.

Najzapaženiji i najaktivniji promoter gastro turizma Levča je udruženje žena „Zlatne ruke Levča“ iz sela Sibnica. Tradicija i prepoznatljivost Levča je u bavljenju stanovništva vinogradarstvom i vinarstvom. Francuski putopisci su još u 16. veku beležili da levački kraj podseća na mesta oko Bordoa, da je zemlja plodna i lepa, i da su vinogradi prostrani i niski. Najpoznatije vinarije su iz Oparića – Miletić i Dacić. Vinarije su porodične a tradicija u proizvodnji vina je duža jednog veka.

DSC_0209-768x381

U detaljnoj „svot analizi“ koju je sproveo „LAG – Partnerstvo za razvoj Levča“ navode se pozitivne i negativne implikacije koje manifestuje turizam u levačkom kraju. Kao primeri „snaga“ koji podstiču bavljenje turizmom u Levču navodi se: postojanje prirodnih lokaliteta, bogato kulturno-istorijsko nasleđe, vinski put, verski objekti, blizina velikih gradova, bogata arheološka nalazišta, naivno slikarstvo i bogata lovišta. Kao šansa za privlačenje turista vidi se u povećanom interesovanju gostiju za lovni, eko, sportsko-rekreativni i seoski turizam. Razvoju turizma svakako će doprineti nacionalni i EU fondovi a i povećano interesovanje investitora za izgradnju hotelskog smeštaja. Raduje prodaja hotela „Levač“ i njegova obnova i stavljanje u upotrebu. Neophodno je osnivanje fonda za razvoj turizma kao i saradnja sa susednim opštinama na osnivanju regionalne turističke organizacije.

Nažalost, u Levču dominiraju negativne implikacije i slabosti su brojne i česte. Godinama turizam stagnira zbog nedostatka smeštajnih kapaciteta. Na selima, u domaćinstvima koja su zainteresovana da pružaju turističke usluge, nije izvršena kategorizacija soba. Mana je i veliki broj „ušorenih“ sela nepovoljnih za bavljenje seoskim turizmom. Stanovništvo je neobučneo za pružanje usluge. Nedovoljno je kapaciteta u institucijama koje se bave turizmom. Turistička organizacija Rekovca bi morala više da postiče svest o značaju turizma za razvoj Levča. Ne postoji objedinjena turistička ponuda i ne postoji turistički proizvod Levča. Šta je suvenir Levča? Gotovo da ne postoji promocija turističke ponude i potencijala Levča. Problem razvoju turizma podstiču nedovoljna budžetska sredstva na lokalu. Nedostaje turistička signalizacija i malo je terena za sportsko-rekreativni turizam. Pretnja turizmu u Levču su nerešeni imovinski odnosi na objektima, a država nije zainteresovana za objekte u njenom vlasništvu koji su od interesa. Tužna je sudbina nekadašnjeg hotela u Kaleniću.

Da bi se postigao održivi razvoj i podrška multisektorskom razvoju čitave lokalne zajednice potrebno je uključiti u proces planiranja, a kasnije i u implementaciju razvojnih planova čitavu lokalnu zajednicu sa svim potencijalima i najrazličitijim znanjima i veštinama.

Formiranje LAG-a na teritoriji opštine Rekovac kao i izrada SLR kao jedne od aktivnosti ovog procesa, omogućava da se u proces razvoja lokalne zajednice uključe mladi, manjinske i ugrožene grupe, žene iz seoskih sredina, udruženja poljoprivrednika i tradicionalnih zanata, penzioneri, kao i institucije koje podržavaju aktivnosti ovih grupacija, odnosno svi oni koji do sada to nisu bili u mogućnosti. Ovo omogućava da razvoj teritorije “Levča” bude po meri i u saglasju sa svim njegovim stanovnicima.

EKIPA LEVAČKIH NOVINA

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *