Kako privredno oživeti Levač

Drugu godinu za redom, opština Knić bila je domaćin Naučne konferencije savremeno zadrugarstvo u Srbiji, koju su organizovali lokalna samouprava, Ekonomski, Pravni i Agronomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu.

Na licu mesta bile su i Levačke novine, jer su predavači o ovoj važnoj temi i dvojica Levčana, profesori Petar Veselinović dekan Ekonomskog fakulteta i Dragan Radivojević sa Agronomskog fakulteta.

Zajedničko pitanje, a ujedno i tema, za oba sagovornika, je kako bi trebalo da funkcioniše i što je važnije opstaje savremeno zadrugarstvo u Srbiji.

Veselinović i Radivojević su srednje škole završili u rodnom Levču, ali sudbina ih je odvela dalje, jednog u Kragujevac a drugog u Beograd. Međutim, i danas rado posećuju svoje krajeve Lepojević i Kaludru, mesta odakle s potekli.

-Da bi uopšte mogli da krenemo u neku priču o razvoju potrebno je Levač da stabilizuje broj stanovnika i da zaustavimo demografski sunovrat. Imajući u vidu da nam je stanovništvo i po broju i po starosti i broju ljudi koji su ostali da žive u Rekovcu i okolnim mestima zaista mali i da bi mogli da pričamo o nekom razvoju i privlačenju investicija, razvoju poljoprivrede i savremenog koncepta zadrugarstva, neophodno je usmeriti sredstva iz opštinskog budžeta i napraviti vertikalu sa državom. Mislim da prehrambeni sektor zajedno sa poljoprivredom može da povuče Levač napred – ističe Veselinović za Levačke novine i dodaje.

– Siguran sam da će Rekovcu trebati bar jedan strani investitor koji bi značajnije mogao da uposli stanovništvo u Levču.

I profesor Radivojević deli slično mišljenje.

-U Levču dominiraju staračka domaćinstva, a glavni izvor prihoda su poljoprivredne penzije. Veliki broj mladih je otišao a i oni koji su ostali gledaju kako da napuste Levač, što je jedan od osnovnih problema. Nekada su odlazili u gradove koji se naslanjanju na Levač, a sada odliv prema inostranstvu, a sve u cilju bolje egzistencije i boljeg života – kaže on za naš list.

Osnaživanje poljoprivrednika u levačkom kraju je moguće, a najpre preko udruživanja kako bi mogli da omoguće pristup modernijoj tehnologiji. Uz takav vid doći će i kvalitetnija stručna radna snaga koja bi vodila proces proizvodnje i da pruže potrebna znanja koja su im neophodna da bi postigli proizvod koji je moguće prodati.

Da li je moguće organizovati zadruge kao što su nekada bile? Da li su danas drugačija interesovanja omladine nego u prošlosti? Da li je potrebno više raditi na edukaciji mladih i usaditi im ljubav prema otadžbini, prema svom kraju i rodnoj grudi? Koliko je to teško u današnje vreme? Da li je i koliko potrebna pomoć države preko zakonskih regulativa i podrška lokalne samouprave?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *