Manastiri Pomoravlja, Resave i Levča, pre svega Ravanica, Manasija, Kalenić i Jošanica, za koje narodno predanje kaže da su jedan od drugoga udaljeni dan hoda, ovog leta su u žiži povećanog interesovanja turista, pre svega zbog istorije i arhitektrure, ali i drugih zanimljivih detalja i tajnih koje vekovima čuvaju.

Turiste privlači istorija i arhitektura, jedinstven stil u graditeljstvu, a najzanimljiviji su im Manasija kod Despotovca, Ravanica kod Ćuprije, Kalenić kod Rekovca, Miljkov, Zlatenac i manastir Tomić kod Svilajnca, manastir posvećen svetom Sisoju kod Paraćina, Jošanica kod Jagodine, rekli su Tanjugu u Turističkim agencijama ovog kraja.
Uredni su i čisti i spermni za prijem turista, na čelu većine njih su monahinje koje govore više jezika, pre svega u Manasiji i Ravanici. U većini njih, takođe na srpskom i stranim jezicima, uglavnom engleskom jeziku, su ispisana i pravila ponašanja i odevanja u svetinjama ali i radno vreme za posete, kažu turistički radnici.
U Turističkim agnecija, raspolažu podatkom da je na obalama Velike Morave, Južne i Zapadne, oko 100 manastira, a da je Resava, sa pet manastira u prečniku od oko 20 kilomatra u opštini Svilajnac – „Moravska Sveta Gora“.
Najznačajniji su, svakako Ravanica čiji je osnivač i ktitor Knez Lazar, čije se mošti nalaza ispored oltara u manastirskoj Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg i Manasija, koja je zadužbina despota Stefana Lazarevića sina Cara Lazara.
U Crkvi svete Trojice u sklopu Manasije arheolozi su pre nekoliko godina otkrili grob Stefana Lazarevića, ali ono po čemu je manastirska crkva poznata je živopis na 2.000 kvadratnih metara (sačuvana je njegova polovina). U tom manastiru je radila i čuvena prepisivačka Resavska škola. Manasija je opasana debelim, dobro sačuvanim i obnavljanim, zidinama sa 11 kula.
U Jošanici se, po narodnom predanju, u mansitriskoj Crkvi svetog Nikole Car Lazar venčao sa caricom Milicom. Miljkov manastir iz 1347. godine, po hrisovulji Cara Lazara, Bukovice je bio metoh Ravanice.
U ovom manastiru je radila škola opsimenjavana, pa za njega često kažu da je u 18. veku bio i centar pismenosti. U porti manastira je grob jeremonaha Ambrosija Kurganova, osnivača prve srpsko ruske kinovije. Kurganov je u ovom manastiru našao utočište sa grupom ruskih monaha, prognanika belogradejaca. U manastiru Zlatenac, na samoj obali Velike Morave, za turiste je vepoma zanimljiva manastirska vodenica.
U okviru svih manastira nalaze se obnovljeni i veoma lepo uređeni konaci, ekonomski objekti a neki imaju i velike pčelinjake. U Kaleniću gosti mogu peći ili posmatrati kako monahinje peku Levačku manastirku, a naravno i degustirati je.
TANJUG