Narodna biblioteka „Dr Milovan Spasić“ u Rekovcu, 12.10. 2020. godine je u svojim prostorijama, sa najbližim saradnicima i predstavnicima lokalne samouprave obeležila 92 godinu postojanja i rada, bez gostiju, usled trenutne epidemiološke situacije, izazvane virusom COVID19.
Ministarstvo kulture i informisanja u 2020. godini na Konkursu za sufinansiranje projekta iz digitalizacije kulturnog nasleđa u Republici Srbije podržalo projekat „ Nabavka opreme, programa i softverskog rešenja za sprovođenja procesa digitalizacije zavičajne građe“ uz učešće lokalne samouprave.
Projekat je predstavio Aleksandar Ristić, master arheolog, zaposlen pri Zavičajnoj zbirci. Aleksandar je naglasio „da projekat ima za cilj da zavičajnu građu učini dostupnom što širem krugu korisnika, kao i da je učini pretraživom po nekoliko kriterijuma – naslov, autor, tema i ključna reč, jezik, mesto i vreme. Takođe, građu je moguće pretraživati po tipovima i vrstama ili sveukupno, kroz opštu pretragu na https://digitalna.bibliotekarekovac.rs i https://bibliotekarekovac.rs .“
Zavičajna zbirka postoji od 1975. godine i sakuplja knjižnu i neknjižnu građu o Rekovcu i Rekovčanima. Fond zavičajne zbirke predstavlja jedini izvor građe i informacija ne samo o knjigama i autorima lokalnog značaja, nego pružaa mogućnost i za opsežnija naučna i druga istraživanja. Za početak rada na digitalizaciji građe uzima se oktobar 2020. godine. Digitalizacija građe, kao i unapređivanje softvera su permanentni procesi, važno je da su ih bibliotekari započeli, i da će raditi na tome da ih učine trajnim i kako bi došli do izražaja putem transparentnosti digitalne kolekcije. U tom smislu, digitalizacija, pored ostalih vrednih karakteristika, omogućava komunikaciju sa potencijalnim korisnicima, dostupnost građe, upotrebu građe u virtuelnom okruženju sa ciljem očuvanja originala. To bi bile, za ovu priliku, najvažnije prednosti digitalizacije, koja otvara prostorne i vremenske granice zavičaja prema najširoj javnosti u sajber-prostoru.
„Biblioteka ima zakonsku obavezu da radi na poslovima digitalizovanja svog fonda i kulturne baštine lokalne sredine i na taj način sačuva građu za buduće generacije, „naglasila je direktor biblioteke – Biljana Tomić. I da „na ovaj način, prezentovanjem u okviru digitalne biblioteke, kulturna baština se prilagođava modernim internet komunikacijama i postaje dostupnija svim čitaocima kao i građanima lokalne sredine“.
Digitalizacija u Narodnoj biblioteci u Rekovcu doprineće da se celokupna digitalizovana zavičajna građa objavljuje na internetu kao slobodna i otvorena za svakoga, bez ograničenja po pitanju članstva u Biblioteci, geografske pripadnosti ili slično. Takođe se menja i način rada sa korisnicima. Do nedavno su korisnici zavičajnih zbirki mogli da koriste građu isključivo u bibliotekama, dok su postojali i oni delovi zavičajne građe kojima je bio ograničen pristup ili korišćenje usled oštećenosti publikacija. Digitalne biblioteke u velikoj meri menjaju ovakvu praksu i navike, jer omogućavaju dodatno očuvanje štampanih primeraka uz istovremeno veću, tj. praktično neograničenu dostupnost.
Digitalizacija rešava problem bezbednijeg i lakšeg korišćenja, uštede prostora, tehničke uslove reprodukovanja, prikazivanja, razmene, a samim tim ona proizvodi novi elektronski medij koji zahteva posebnu zbirku, obradu, katalogizaciju. Sa jedne strane, bibliotekari koji se bave zavičajnim temama suočeni su sa novim domenom bibliotečke građe, kao što su digitalizovane knjige, novine, časopisi, fotografije, posteri, digitalni audio i video snimci itd. koje treba na određeni način obraditi, opisati i, što je možda najteže, dugoročno sačuvati. Sa druge strane, zahtevi korisnika za ovakvim vrstama građe bibliotekare neminovno suočavaju sa potrebama prihvatanja novih znanja i veština u korišćenju digitalnih tehnologija, opreme i metoda rada.
Digitalizacija najvrednijih knjiga i dokumenata u rekovačkoj biblioteci omogućili bi da se široj javnosti, na moderan i vizuelno efektan način predstavi pokretno kulturno dobro Rekovca i okoline i na taj način bi se stvorili novi sadržaji, uvele nove usluge i proširila korisnička populacija.
Biljana Tomić