U Srbiji se godišnje proizvede 250.000 tona životinjskog otpada. Samo 70.000 tona se preradi u postrojenjima koja su usaglašena sa zakonom i u postrojenjima koja nisu usaglašena sa zakonom. Nedostaje 180.000 tona otpada (50 kamiona dnevno, 365 dana u godini). Jedan deo otpada baci se u prirodu, drugi deo ponovo uđe u lanac ishrane, čime se ozbiljno ugrožava životna sredina i javno zdravlje.
U okviru manifestacije „Prođoh Levač, prođoh Šumadiju“ koja se tradicionalno održava u Kaleniću, u Opštini Rekovac, Mladi poljoprivrednici Srbije su u okviru svog informativno-edukativnog štanda vršili informisanje i anketiranje poljoprivrednika – posetilaca Sabora, na temu značaja pravilnog upravljanja animalnim otpadom i sprečavanja širenja zaraznih bolesti „zoonoza“.
Takođe, organizovano je i nekoliko info sesije na otvorenom u vidu radionica, na kojima su učestvovali poljoprivrednici i članovi Zadružnog saveza Šumadije i Pomoravlja Jagodina, koji su posebno bili zainteresovani za ovu temu.
Edukativne radionice držao je dr.vet.med. Dejan Maksimović iz Vršca, koji se temom upravljanja sporednim proizvodima životinjskog porekla ( SPŽP ) bavi već više od 10 godina, i prema njegovim rečima, u Srbiji su trenutno u funkciji samo dva međuobjekta za privremeni smeštaj uginulih životinja, ali se planira izgradnja još deset međuobjekata, čime bi trebalo da se pozabave jedinice lokalne samouprave i pripreme dokumentaciju neophodnu za apliciranje kod Uprave za veterinu koja je predvidela sredstva za izgradnju ovakvih objekata.
Isto tako Maksimović navodi da je kafilerija u Inđiji jedno od najmodernijih postrojenja za preradu životinjskog otpada u svetu. Fabrika ima nulti stepen zagađenja i savremen sistem za
prečišćavanje vazduha i otpadnih voda, ali u Srbiji trenutno nije uspostavljen adekvatan sistem sakupljanja animalnog otpada na lokalnom nivou u trenutku njegovog nastanka na gazdinstvu – farmi.
Isto tako kaznena politika se retko primenjuje u praksi i vrlo često se od strane veterinarskih inpektora toleriše neadekvatno postupanje farmera i klaničara sa sporednim proizvodima životinjskog porekla, koji neretko biva bačen u prirodu i pored zagađenja životne sredine, predstavlja dodatnu opasnost po zdravlje ljudi i životinja.
Projekat „Animalni otpad i divlje deponije – Prošlost ružnih navika“, realizuju Mladi poljoprivrednici Srbije u okviru programa podrške „Snažno zeleno“ koji sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine.
Ovaj projekat finansira Evropska unija a kofinansira fondacija Fridrih Ebert, a jedan od očekivanih rezultata jeste da se kroz konsultativni proces izradi Predlog programa sa preporukama za uspostavljanje održivog sistema upravljanja animalnim otpadom na teritoriji opštine Rekovac.
Od 2000. do danas, Evropska unija donirala je više od 3.6 milijardi evra Srbiji.
Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima, obrazovanje, povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast, javna administracija, migracije, upravljanje javnim sredstvima, civilno društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je implementirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije.
Evropska unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internacionalni donatori zajedno.