Danas je u prostorijama Poljoprivredno-veterinarske škole u Rekovcu održan okrugli sto, gde su svoja iskustva i znanja iz teorije i prakse razmenili stručnjaci, naučnici i profesori iz oblasti poljoprivrede i stočarstva. Cilj je formirati ogledno imanje na ekonomiji srednje škole u Rekovcu. Uz poštovanje obrazovanja, ali i svih standarda i normi, ideja je pokretanje farme koja bi imala edukativni i komercijalni značaj.
Okupljene oko okruglog stola pozdravio je domaćin direktor škole prof. Ljubiša Stevanović koji nije krio zadovoljstvo što se kreće u realizaciju projekta formiranja oglednog imanja potpomognuto znanjem i strukom naučnika sa Instituta za primenu nauke u poljoprivredi iz Beograda.
-Vaše zamisli i ideje realizovaćemo konkretno u praksi, kako bismo mi bili bolja škola, a vi odičan institut. Ovo je početak i krećemo od danas punom parom, to kažem i mojim profesorima. Trenutno obrađujemo 51,3 hektara, a imamo mogućnosti i kapacitete da obrađujemo oko 60 hektara zemlje. Neka nam je srećan danas početak, a već od sutra da radimo na poljima – rekao je Stevanović okupljenim gostima dajući reč Radetu Jovanoviću direktoru Instituta za primenu nauke u poljoprivredi.
-Institut će se potruditi svoje znanje i primat opravda u vašoj školi. Iskreno se nadam da ću u vama imati prave saradnike. Ja ću danas predstaviti moj tim ljudi ali ću isto tako zamoliti i sve vas da se predstavite, jer bih voleo da čujem i vaše mišljenje. Ovo nije politika, ovo nije dobijanje nikakvih poena, ovo je ozbiljna priča. Ukoliko svi shvatimo ozbiljno ovu priču, doći ćemo do rezultata. Ako se menjamo, menjamo, što bi rekao vaš direktor.
-Moji ljudi sa Instituta veruju u ovu ideju. Želim i sebe i vas da ubedim da to bude Rekovac. Moji stručnjaci su dolazili u Rekovac nakon prvih sastanaka, kako bi snimili stanje na terenu i danas će na osnovu toga dati neke svoje savete i predloge. Hoćemo da deca usvajaju znanja tokom prakse sa našeg oglednog dobra – kazao je Jovanović.
Jovanović je podsetio da je institut tokom prve posete donirao školi u Rekovcu digitalnu meteorološku stanicu koja će dosta koristiti u realizaciji projekta na školskoj ekonomiji.
-Deo ove priče biće Institut za voćarstvo, Institut za lekovito bilje i Institut za krmno bilje, što je dovoljan razlog da cela ova priča uspe i bude realizovana – navodi Jovanović.
Prisutnima se obratio i poljoprivredni stručnjak Boris Borisavljević koji je rekao da veruje u moć obrazovanja.
-Nedostatak obrazovnih kadrova je najveći problem u poljoprivredi danas. Hrana ne samo da postaje, već je oduvek bila strateški proizvod u svetu i kod nas. Verujem u ovu priču i da ćemo uz dobre resurse uspeti – naglasio je on.
-Na osnovu genomske selekcije grla želimo da dokažemo da je visokoproduktivna proizvodnja mleka moguća i u Rekovcu. Biće to crno-bela krava muzara rase holštajn, jer biramo najbolje – rekao je okupljenima Borisavljević.
Cilj je da Rekovac a samim tim i srednja škola u Rekovcu kao nosilac ideje i projekta bude ogledno dobro. Tu bi učenici iz škole, ali i svi poljoprivrednici levačkog kraja usvajali nova znanja kroz primenu inovativne tehnologije u poljoprivredi. Tokom cele godine biće kreirana edukacija.
Dragan Milisavljević spoljni saradnik Instituta je sa timom svojih kolega snimio situaciju na školskoj ekonomiji u Rekovcu i dao svoje predloge za poboljšanja i inovacije.
-Došli smo tokom juna meseca i snimili kompletnu situaciju na terenu. Videli smo šta može da se iskoristi od postojećih objekata na farmi, a šta je neophodno revitalizovati. Neophodna je izgradnja novog objekta za dvadeset krava i to je jedno od dobrih rešenja. Rekonstruisaćemo pojedine objekte na farmi kako bi bili u punoj funkcionalnosti. Predvideli smo i nov ovčarnik. U svim novim objektima primenićemo novu tehnologiju kako bi proces proizvodnje bio brži i efikasniji – istakao je Milisavljević.
Milovan Kušić, stručnjak za svinjarstvo, opisao je detaljan plan za odgoj nazimica visokog genetskog potencijala. Na farmi bi se krenulo sa proizvodnjom dvadeset priplodnih krmača i jednim nerastom. Predviđeno je novo tovilište i farma sa zaokruženim ciklusom proizvodnje.
Na sastanku je istaknuto da je ideja i izgradnja živinarskog parka, gde bi se promovisale autohtone sorte. Proizvodila bi se hrana koja bi kasnije bila korišćena za ugostiteljstvo u školi u Rekovcu.
Stručnjak za ratarstvo, Snežana Janković, slaže da ogledni deo imanja treba odraditi u saradnji sa Institutom za krmno bilje. Ona je rekla da do svih ciljeva koji su pred nama možemo da dođemo kao tim i zato je ona podržala celu priču.
Mladi stručnjak za ratarstvo Vojin Cvijanović govorio je o značaju povrtarskih kultura kroz primenu novih tehnologija. Plan je da se na imanju školske ekonomije podigne zasad organskog paradajza.
Ispred grupe za voćarstvo govorio je Dragan Raković, koji je sa svojim kolegom iz Rekovca profesorom Simom Simićem već odabrao potencijalne parcele gde bi se zasadilo višegodišnje voće.
-Na parceli od jednog hektara biće podignut komercijalni zasad autohtonih i rektih sorti vinove loze – naveo je on.
U čast saradnje direktor škole u Rekovcu poklonio je umetničku sliku direktoru Instituta, a napravljena je kolektivna fotografija. Sledeći susret stručnih timova zakazan je za avgust.
„Mini mlekara“ u skorijoj budućnosti
Rade Jovanović je prisutnima prezentovao utiske i iskustva sa nedavne posete koja je organizovana u Novom Mestu u Sloveniji.
On je rekao da je neophodno da proizvodimo ono što možemo, a kupimo samo ono što moramo. Da se sve valorizuje kroz konačne proizvode. Da bude kao u slovenačkim srednjim školama, gde će učenici prodavati proizvode i ostvarivati profit za školu. Model modernog domaćinstva i proizvodnja potkrepljena ratarskim proizvodima. On je naveo da se planira i pokretanje sopstvene mini-mlekare gde bi se proizvodili proizvodi od mleka (jogurt, sir, kajmak, skuta i drugo).