Levački kraj poznat je po tome što ima veliki broj košnica u odnosu na broj stanovnika. Pčelarstvo je dosta razvijeno u opštini Rekovac pa su procene da ima skoro 10.000 košnica, a najveći broj ima Dragan Jevtić, pčelar iz sela Oparić koji ima i do 2.500 košnica raspoređenih širom Gledićkih planina.
Dragan Jevtić je počeo da se bavi pčelarstvom 1983. godine u selu Oparić kod Rekovca kada je nasledio od oca 27 košnica. Za skoro četrdeset godina koliko se bavi pčelarstvom došao je do brojke od dve i po hiljade košnica pa se danas bavi proizvodnjom rojeva i bagremovog meda.
„To je raspoređeno na više lokacija. Trudim se da na jednoj lokaciji imamo oko stotinak košnica. Potrebno je od sedam do deset dana da se napravi krug da bi se to sve pratilo i uradilo sve što treba. Na najmlađeg sina se vodi pčelinjak organskog pčelarstva i te lokacije su uglavnom gore u Gledićkim planinama. To znači da su udaljene od svih potencijalnih zagađivača i da se u blizini ništa ne prska“, saopštio je Dragan Jevtić.
Draganov sin Uroš je uz oca zavoleo pčelarstvo. Trenutno se spremaju ramovi za pretapanje koji se nalaze na otvorenom kako bi se sprečile štete od moljca. Oko 5.000 ramova se pretapa popravlja i sprema za pravljenje novih satnih osnova kako bi se obnovio ciklus za narednu sezonu.
„Bavim se pčelarstvom od svoje petnaeste godine a aktivno radim od svoje dvadesete godine. Imam oko 900 svojih košnica i to je pravi porodični posao, radimo svi, otac, majka, moja supruga, braća. Mi već živimo na selu, supruga i ja to radimo, a imam i sina i ćerku, sin će verovatno isto da radi neki deo proizvodnje, neko mora da prihvati i da nastavi“, izjavio je Uroš Jevtić.
Dragan Jevtić ima i majstorsku radionicu u kojoj popravlja košnice, u posebnoj prostoriji čuva medišta za narednu sezonu. Paralelno sa prodajom rojeva društva se obnavljaju uzgojem novih matica, tako da porodica Jevtić prati celokupan ciklus od košnice do tegle.
„Pošto prodajem dosta rojeva imam i određeni broj kupaca koji hoće da kupe kompletni roj zajedno sa košnicom i onda da bih udovoljio tim kupcima počeo sam i sa izradom košnica, naravno ne samo iz toga razloga već i iz svojih potreba jer se dobar deo košnica ošteti i istruli godinama tokom rada i onda moram da ih obnavljam i zamenjujem. Kada ima interesovanja, a još uvek ga ima, obično prodajem po principu koliko košnica toliko rojeva. Uglavnom je ove godine prodato sve i to po boljoj ceni jer je došlo do skoka cena rojeva“, kazao je Dragan.
Zbog nepovoljnih vremenskih uslova ova godina je bila loša za bagremovu pašu, prosečni prinosi su iznosili pet kilograma meda po košnici. I pored toga sa pčelarstvom se u Levačkom kraju ne odustaje pa su procene da ovaj kraj ima i do 10.000 košnica.
Izvor: ANA REBIĆ/rtv.rs