U ovaj kraj Šumadije, Levač, masovno se narod doseljavao u 19. veku. Istočni deo naselili su ljudi sa Kosova i Metohije i juga Srbije, a zapadni iz Crne Gore.
Sa Kosova i Metohije je dolazio veliki broj doseljenika. Bitan deo je i takozvana Vardarsko-moravska struja… Ljudi iz Kumanova u Makedoniji, Vranja i Leskovca. Tada se Levač širio.
Kako su se razvijali Jagodina i Kragujevac tako se Levač praznio.
Levač ima opštinsko mesto Rekovac i 32 sela. Najnapuštenije selo je Dobroselica – nema ni 20 stanovnika. Formirali su ga doseljenici iz Crne Gore i Kosova i Metohije. Mahom su to bili ljudi iz Kolašina, Rače i Peći. Za vreme Drugog svetskog rata ovo je bio četnički kraj.
Rekovac je od 19. veka važio za mesto trgovine i zanatstva. Pijaca u ovoj varošici bila je najpoznatija u Šumadiji. Nakon Drugog svetskog rata grade se putevi, ali sve bitne saobraćajnice zaobilaze Rekovac. Paralelno sa tim se otvaraju fabrike u obližnjim gradovima. Do danas je Rekovac ostao kao odsečen.
U Levču industrija gotovo da ne postoji. U Rekovcu radi jedna vinarija koja jedva da zapošljava 20 ljudi. U Rekovac se ništa ne ulaže.
U selu Dobroselica skoro da nema ni 20 stanovnika!
Dosadašnje opštinske vlasti pokušavale su bezuspešno da prodaju tri propala preduzeća i tako omoguće da se 250 ljudi zaposli. Interesantno je da je investicija o kojoj se govori u ovom kraju i izgradnja bazena i hotela u Rekovcu. To ne bi gradila neka lokalna, već firma u Beogradu. U javnosti su kružile priče o pokretanju farme i mlekare, ali sve je ostalo na kuloarskim pričama i dnevnopolitičkim interesima pojedinaca.
Nijedna ozbiljna investicija u ovom kraju nije se dogodila decenijama.
Ekonomista dr Goran Nikolić gotovo da nema rešenje čime bi trebalo besposleni ljudi u Levču da se bave.
-To je kao pitanje gde da se uloži novac ili kojim biznisom da se bavite. Ima jedno pravilo a to je da svaki peti biznis uspe u Srbiji, što znači da četiri propadnu. Većina ljudi pravi propale pokušaje. U Americi je odnos jedan prema deset. Vrlo je teško uspeti u bilo čemu da se bavite u Levču, a posebno stvoriti originalnu ideju koju možete da prodate ljudima. U Rekovcu je skoro nemoguće da se bavite uspešnim biznisom jer to mesto ima ograničene mogućnosti. Mladi, talentovani i obrazovani ljudi će ubrzo otići u neki od susednih gradova ili u inostranstvo – kaže Nikolić i dodaje.
-Rekovac je mesto koje nije insterantno za investicona ulaganja, jer je auto-put, koji se pokazao poslednjih godina kao bitan faktor za investicije, poprilično udaljen – konstatuje Nikolić.
Omladinu u Rekovcu još zadržava samo obrazovanje i to u Poljoprivredno-veterinarskoj školi. Međutim, sve više se čini da obrazujemo nepotreban kadar, omladina nema gde da se zaposli, a privredne aktivnosti su zamrle.
Broj stanovnika u opštini Rekovac se prepolovio za pola veka.
Rekovac je opština u kojoj najviše ljudi umire i najmanje se rađa. Prosečna starost opštine – 65 godina. Zovu ga šumadijska demografska crna rupa.
Opština Rekovac je 1961. godine imala oko 26.000 stanovnika. Sada, pola veka kasnije, jedva 10.000. Dve trećine stanovništva je preko 50 godina starosti. Iseljavanje je počelo kada je u Jagodini, Kragujevcu, Trsteniku i ostalnim okolnim gradovima počeo industrijski razvoj.
Pre deset godina u Rekovcu je bilo stotinak dece do godine starosti. Za manje od decenije taj broj se prepolovio. Decenijama statistika je slala signale šta će desiti sa ovim krajem.
-Danas imate da prigradsko naselje Beloševac kod Kragujevca ima veliki broj migranata upravo iz sela gornjeg Levča (Siljevica, Dobroselica) ili da u prigradskim naseljima Jagodine postoji veliki broj doseljenika iz donjeg i srednjeg Levča – zaključio je demograf mr Marko Milošević sa instituta ,,Jovan Cvijić“ iz Beograda.
U nauci se ekonomskim i demografski održivim sredinama, onim koje će preživeti, smatraju one koje imaju bar 40 stanovnika na jednom kvadratnom kilometru. Ovaj deo Šumadije, Levač, sada ima samo 35 stanovnika na kilometru kvadratnom.
Prosečna starost u opštini Rekovac je 65 godina. Za nauku to znači da ovaj kraj bespovratno umire.
-Ono što je danas veoma zabrinjavajuće je da Rekovac predstavlja najjače emigraciono područje u Šumadiji i centralnoj Srbiji. Neka sela u gornjem Levču odlikuje „sibirska demografija“ gde je gustina naseljenosti od 4 do 5 stanovnika – kaže demograf Milošević.
Sela u okolini Rekovca su na izdisaju. Bogalinac 163 stanovnika, Siljevica 165, Šljivica 157, Kalenić 27…
Opštinsko mesto Rekovac teško da broji 1200 ljudi.
Analizirala EKIPA LEVAČKIH NOVINA