U Srbiji se i dalje sa uginulim životinjama ili ostacima od klanja postupa suprotno Zakonu o zaštiti životne sredine, Zakonu o upravljanju otpadom i Zakonu o verinarstvu.
Ovi zakoni propisuju zabranu bacanja leševa životinja ili ostataka od klanja u reke ili druge vodene tokove i odvode, ostavljanje na otvorenom prostoru, u šumama ili pored puta, ali na žalost, svedoci smo da se animalni otpad vrlo često nalazi baš na ovim mestima.
Kroz projekat „Animalni otpad i divlje deponije – prošlost ružnih navika!?“, vršena je analiza Lokalnog plana upravlljanja otpadom i izveštaja o stanju divljih deponija na teritoriji opštine Rekovac. Uvidom u sistem upravljanja otpadom u ovoj opštini, uočavaju se njegove slabosti zbog kojih dolazi do kontinuiranog stvaranja novih divljih deponija i deponovanja animalnog otpada na njima.
Problemi koji su uočeni tiču se pre svega institucionalnog okvira – nadležne institucije, organi i komunalna preduzeća nemaju dovoljne kapacitete niti mogućnosti za potpuno sprovođenje zakonskih obaveza. U prilog tome govori i odgovor komunalnog preduzeća nadležnog za zoohigijenu, da redovno sakupljaju i isporučuju sporedne proizvode životinjskog porekla kafijeriji, dok kafilerija tvrdi da u poslednje 3 godine nisu primili otpad ove vrste sa teritorije opštine Rekovac.
U okviru projekta spovedeno je i istraživanje o načinu postupanja sa animalnim otpadom od strane poljoprivrednika – farmera, gde je vršena analiza načina postupanja u praksi, i utvrđeno da kod uginuća sitne stoke samo 10% farmera poziva veterinara ili zoohigijenu, a da čak 25% njih uginule životinje baci ili zakopa na obližnje đubre gde se odlaže stajnjak sa farme.
Nakon konsultativnih sastanaka sa odborom za zaštitu životne sredine i ostalim akterima zajednice, pristupiće se kreiranju predloga sa preporukama za uspostavljanje održivog sistema upravljanja animalnim otpadom koji bi bio u skladu sa Lokalnim planom upravljanja otpadom koji je takodje potrebno izraditi, sobzirom da je prethodni istekao 2020. godine, naglašava Oliver Aleksić koordinator projekta.
Aleksić ističe i mogućnost uspostavljanja saradnje i na nivou susednih opština Pomoravskog okruga i zagovaranje izgradnje međuobjekta za privremeni smeštaj uginulih životinja, a sve u skladu sa Programom za unapređenje upravljanja sporednim proizvodima životinjskog porekla za period 2020. do 2024. godine, koji je donela Vlada Republike Srbije.
Projekat „Animalni otpad i divlje deponije – Prošlost ružnih navika“, realizuju Mladi poljoprivrednici Srbije u okviru programa podrške „Snažno zeleno“ koji sprovodi Beogradska otvorena škola u partnerstvu sa Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine.
Ovaj projekat finansira Evropska unija a kofinansira fondacija Fridrih Ebert.
Od 2000. do danas, Evropska unija donirala je više od 3.6 milijardi evra Srbiji.
Sredstva su korišćena za podršku razvoja, kvaliteta života i reformi u sledećim sferama: civilna zaštita, zaštita od poplava i pomoć poplavljenim područjima, obrazovanje, povezanost, zaštita okoline, zdravstvena zaštita i zaštita potrošača, kultura, vladavina prava, lokalni razvoj, poslovi i privredni rast, javna administracija, migracije, upravljanje javnim sredstvima, civilno društvo i mediji, socijalna inkluzija, omladina i sport. EU podrška je implementirana kroz saradnju sa Vladom Republike Srbije.
Evropska unija je donirala Srbiji više razvojnih sredstava nego svi drugi internacionalni donatori zajedno.